Naši kajkavski rječnici svečano predstavljeni u Etnografskom muzeju u Zagrebu

Rijetko se koja škola može pohvaliti vlastitim izdanjima knjiga, a pogotovo je malo škola koje su izdale rječnike. Naša škola posebno brine o njegovanju kajkavskoga govora stubičkoga kraja tako da u školi već 20 godina djeluje grupa izvannastavnih aktivnosti Mala Kajkaviana. Upravo u krilu te vesele skupine djece i njihove voditeljice Danice Pelko sastavljena su i izdana već tri kajkavska rječnika:

Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja (2016.)

Mali rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja: 2. izdanje dopunjeno multimedijalnim rječnikom (2018.)

Stubički klaruš: slikovni rječnik kajkavskoga govora stubičkoga kraja (2019.)

Sva 3 rječnika svečano su predstavljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu 6. veljače 2020. U uvodnoj riječi ravnateljica Muzeja Goranka Horjan pohvalila je rad i trud djece i njihove mentorice na očuvanju jezične kulturne baštine. Na veselje publike predstavljanje je počelo kratkim programom koji su izveli učenici naše škole. Lovro Lacković je na violini odsvirao Mi sme dečki Stubice doma, a Ema Hren i Patricia Jozić izvele su svoje pjesme Gda sam mala bila i Zagorski bregi. Dr. sc. Mijo Lončarić iscrpno je i nadahnuto govorio o kajkavskom dijalektu bazirajući svoje predavanje na karti kajkavskih narječja koju je sam izradio. Puno smo saznali o osobitostima lokalnih kajkavskih govora i o putevima i načinima njihovog istraživanja. Željka Horvat Vukelja je govorila o naporima OŠ Donja Stubica da sačuva od zaborava lokalnu inačicu kajkavskoga govora i o knjižnici OŠ Donja Stubica kao mjestu susreta i okupljalištu djece. Otkrila je kako je došlo do ideje za sastavljanje rječnika. Danica Pelko, kao urednica sva tri rječnika, govorila je o tome kako su nastali rječnici, nastojala ih je predstaviti publici, a posebno slušni rječnik koji se nalazi na web stranici: www.kajkavskigovor.com .

Također je rekla nešto o svojem istraživanju Kurikula hrvatskoga jezika i književnosti i čitanki za osnovnu školu. Iznijela je svoj plan za revitalizaciju kajkavštine u školama i predstavila rad na velikom kajkavskom rječniku stubičkoga kraja koji će u izdanju Društva Kajkaviana izaći za nekoliko godina. Predstavljanje su završile naše učenice Marta Drempetić Hrčić i Patricia Jozić koje su izvele svoje pjesme Muoj klavirista i Sunce, a na samom kraju Lovro Lacković nam je odsvirao Veselo, veselo Zagorci.

Ako je suditi po odazivu na predstavljanje i po interesu za rječnike, kajkavski ima budućnost. Predstavljanje su svojim prisustvom uveličale predstavnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta: načelnica Sektora za unapređenje odgoja i obrazovanja Katarina Grgec i savjetnica za školske knjižničare Mira Zovko te savjetnica za školske knjižničare Adela Granić iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Također nam je bilo veliko zadovoljstvo imati u publici književnicu i novinarku Božicu Brkan te glavnu i odgovornu urednicu časopisa Kaj Božicu Pažur.

Kad se svi složimo i udružimo, nadamo se da ćemo naći način za bolju zastupljenost dijalekata u školskim kurikulima i da će nam u konačnici rječnici sve manje trebati jer ćemo razumjeti lokalni jezik i govoriti zavičajnim govorom.

Ne smijemo zaboraviti onu slavnu Humboltovu rečenicu: „Dijalekt je jezik majke i majka jezika.“