Svjetski dan plesa

U srijedu 29. travnja obilježit ćemo Svjetski dan plesa.

UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples Međunarodnog kazališnog instituta za ples ITI pokrenuo je inicijativu da se 29. travnja proglasi Svjetskim danom plesa. Kao datum odabran je dan rođenja začetnika modernog baleta i jednoga od najvećih plesnih reformatora Jeana Georgesa Noverrea.

Svjetski dan plesa slavi se od 1982. godine, dok se u Hrvatskoj svečano obilježava od 1999. godine. Hrvatski institut za pokret i ples obilježava ovaj dan od samog osnutka te je time bio među prvima u svijetu koji su prihvatili ovu UNESCO-ovu inicijativu.

To je dan kada slavimo ples i pokret kao umjetnost, ali i kao dio svakodnevice.  

Osnovna ideja Svjetskog dana plesa je da se na taj dan podsjeti javnost na ovaj umjetnički oblik te uživa u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve političke, kulturne i etičke prepreke.

Naši učenici vole plesati i vrlo se aktivno bave plesom u našoj školskoj plesnoj skupini, a njihove maštovite koreografije obogate svaku školsku priredbu!

Danas ne plešemo zajedno, razdvojeni smo, ali nas je ples ipak spojio na svoj čudesan način!

Pogledajte i uživajte s nama u izvedbi bijele baletne predstave koja je, eto, ovih dana ušla u naše domove kad mi ne možemo u kazalište!

Obilježimo Svjetski dan plesa gledajući Labuđe jezero!

https://www.youtube.com/watch?v=bjKdlNrSllo&list=PL_VLZbAitXVlO_vLydyeOndNkPYvbDOM2&index=25&t=0s

https://www.youtube.com/watch?v=1bXchilv-sI&list=PL_VLZbAitXVlO_vLydyeOndNkPYvbDOM2&index=25

Danas svakako najpopularniji bijeli balet, djelo koje je postalo sinonimom klasične baletne umjetnosti, poslije neuspjele praizvedbe 1877. u Sankt Peterburgu palo je u zaborav te postalo jedno od najvećih životnih razočarenja genijalnog skladatelja Čajkovskoga. Prva potpuna i spektakularna izvedba baleta održana je poslije autorove smrti 1895. u sanktpeterburškom Marijinskom kazalištu u slavnoj koreografiji Petipaa i Ivanova, i od tada nije moguće zamisliti bilo koju svjetsku baletnu kuću koja na svojem repertoaru nema ovu svima dragu i razumljivu priču o princu koji se beznadno zaljubi u začaranu princezu-labudicu i zbog te ljubavi smrtno strada. Opće je uvriježeno mišljenje kako se potreba za Labuđim jezerom pretvorila u čudesan sindrom, a pravi ga se ljubitelji baletne umjetnosti nikada ne mogu zasititi. Upravo je taj balet, već više od sto dvadeset godina, jedan od najtežih izazova koji se postavlja pred svaki baletni ansambl i soliste.