Događanja
Godina čitanja
Kako bismo na razne načine obilježili ovu godinu kao Godinu čitanja, na satu Hrvatskoga jezika učenici osmog b razreda učili su kako napisati dobar i zanimljiv problemski članak. Učenici su birali razne suvremene probleme te iznosili svoja razmišljanja i stavove o njima, ali ponudili i vlastita moguća rješenja.
Tako je i učenica Ema Fišter pisala o problemu čitanja svoje generacije i napisala problemski članak na temu Zašto je (i kamo) nestala knjiga?
Pročitajte ga u nastavku!
Zašto je (i kamo) nestala knjiga?
Oh, kako je dobro biti među ljudima koji čitaju knjige! Na žalost, oko sebe nemam baš mnogo takvih ljudi. Zašto je tomu tako? Imam mnogo prijatelja koji, zaista, ne vole čitanje i knjige. No nije uvijek bilo tako! Mnogi su priznali da su u ranom djetinjstvu rado čitali i bilo im je čitano. Što je pošlo po zlu? Zašto sada većina njih okreće očima na sam spomen bilo kakve knjige?
U razgovoru s prijateljima saznala sam da je većina izgubila interes za čitanjem nakon što su počeli čitati školsku lektiru. Govore kako su knjige dosadne ili iste ne razumiju, a neki govore kako bi (možda) voljeli čitanje da nema provjeravanja pročitane lektire. Na temelju svega što sam čula, ne mogu se ne zapitati je li im to samo izgovor za lijenost, mislim, najlakše je školu okriviti za sve! Razmislim li malo, pojedini lektirni naslovi i nisu baš najsretniji odabir. Ima toliko divnih, a u isto vrijeme poučnih i edukativnih knjiga koje se nekako zaobiđu i ne dospiju u naše ruke. Imamo i toliko sjajnih domaćih autora, a mi čitamo strane! Zašto se djeci ne omogući samostalni odabir lektire koju će čitati i prezentirati kako sami žele? Da, znam, učitelji bi imali više posla i bilo bi gotovo nemoguće sve učenike ocijeniti, ali ne moraju svi odjednom prezentirati svoje radove. Svaki mjesec to bi činila trećina razreda. Tada učenici ne bi imali razlog zašto ne čitati, ne bi mogli okrivljavati školu i učitelje, a možda bi nekolicina i zavoljela knjige.
Bilo kako bilo, nešto se mora promijeniti! U ovo ludo doba digitalizacije mladi bježe od knjige glavom bez obzira. Knjiga je dar koji možeš otvarati opet i opet te svaki put uživati u njemu! Možda bi pomogli i izleti najljepšim knjižnicama svijeta. Ako se nešto ne promijeni, knjižnice i knjižare više nam uskoro neće biti potrebne. Za desetak godina pitat ćemo se zašto je nestala knjiga i odgovor nećemo (ili hoćemo) znati. Taj crni scenarij možemo spriječiti, osluškujemo li jedni druge. J. K. Rowling jednom je rekao: „Tko ne voli čitati, nije pronašao pravu knjigu za sebe.“ Zašto ju svi ne bismo pronašli?
