Događanja

Putovanje na Krk

U petak 6.svibnja učenici sedmih razreda naše škole išli su na izlet na otok Krk.

Polazak je bio ispred škole u 7h ujutro. Krenuli smo autobusom i prvo stajalište nam je bilo u Ravnoj Gori. Malo smo se odmorili i doručkovali.

Tada smo nastavili put do Punata. Iz Punata smo se brodićem vozili do otočića Košljuna.

Otok Košljun pravi je dragulj smješten u zaljevu ispred Punta, a fratar Mavro Velnić slikovito ga je ovako opisao: „Biti na Krku, a ne vidjeti Košljun slično je kao biti u Rimu, a ne vidjeti Papu.“

U središnjem dijelu otoka, čiji je ukupan opseg tek 1075 metara, a podignut je svega šest metara iznad mora, smješten je franjevački samostan s reprezentativnim renesansnim crkvenim zdanjem i klaustrom. Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije dovršena je 1523., a izgrađena je na mjestu starije benediktinske romaničke crkve. Bogato je opremljena, a ono zbog čega zastaje dah dva su likovna remek-djela. Trijumfalni luk crkve krasi 9,7-metarska likovna kompozicija venecijanskoga majstora Francesca Ughetta s prikazom Posljednjeg suda (raja, čistilišta i pakla) i ukupno 123 naslikana lika. Drugi rad koji valja spomenuti oltarni je poliptih iz 1535. Girolama da Santacrocea, venecijanskog majstora koji je velik dio svoga slikovnog opusa ostavio na istočnoj obali Jadrana. Unutar kompleksa nalazi se i muzejski postav, bogata etnografska, arheološka i sakralna zbirka te knjižnica. U muzeju se nalazi i glasovita geografska karta Klaudija Ptolomeja, grčkog astronoma i geografa iz 2. stoljeća, tiskana u Veneciji 1511. godine.

Vidjeli smo samostan i posjetili muzej. U njemu smo vidjeli najmanju knjigu na svijetu. Brodićem smo se vratili nazad i krenuli opet na put.

Autobusom smo se vozili do Jurandvora. Tamo smo vidjeli crkvu sv. Lucije i repliku Bašćanske ploče. Imali smo i voditeljicu koja nam je rekla puno zanimljivosti o Bašćanskoj ploči i Jurandvoru.

Crkva sv. Lucije s benediktinskim kompleksom, nalazi se u selu Jurandvoru kraj Baške. U neposrednoj blizini crkve je groblje Jurandvora i ostaci benediktinskog samostana. Crkva sv. Lucije rijedak je tip starohrvatske sakralne arhitekture sa zvonikom na pročelju.

Benediktinci – glagoljaši na ostacima rimske vile dograđuju opatiju sv. Lucije, a oko 1100. godine opat Dobrovit gradi sadašnju jednobrodnu ranoromaničku crkvu na čijem se pročelju nalazi zvonik četverokutna tlocrta. Zvonik je u XIX. st. snižen za jedan kat, a na uglovima je ugrađena kamena plastika – simboli četiri evanđelists. Pod crkve diže se u tri razine. Najniži je u brodu, za dvije stepenice viši nalazi se u redovničkom koru, a najviši je u apsidi, gdje je naprijed pomaknut oltar služio za liturgiju “versus populum”. Uza zid polukružne apside postavljena je zidana opatova klupa. Kor je od broda bio odijeljen kamenom pregradom (septum), na kojoj je Bašćanska ploča kao lijeva pregradna ploča.

Krajem XV. st. prigrađena je uz južni zid broda kapela Bogorodice od Rozarija s gotičkim rebrastim svodom.

U crkvi je danas lapidarij sa spomenicima rimskog i starokršćanskog perioda i s glagoljskim natpisima, te drvena polihromna plastika XVI. st. sa starih pobočnih oltara. U zvoniku je zvono iz prve polovice XVI. st.

Nakon toga autobusom smo se vozili do Baške u kojoj smo imali slobodno vrijeme.

Tijekom povratka kući zastali smo kako bi nešto pojeli i na mjesto polaska smo se vratili oko 20h navečer.

Bilo nam je jako lijepo i zabavili smo se.