Događanja
Terenska nastava – Vukovar
Učenici 8.a, b i c razreda u sklopu terenske nastave posjetili su grad Vukovar 16. i 17. siječnja 2025. godine.
Osim razgledavanja grada Vukovara, šetnje pored Dunava i druženja s vršnjacima iz drugih škola, posjetili su znamenite povijesne lokalitete grada, spomenike Domovinskog rata i upoznali način života u gradu Vukovaru tijekom Domovinskog rata, obrane grada i danas u mirnodopskim uvjetima.
U nastavku pročitajte što su sve posjetili, doživjeli i naučili:
Javna ustanova “Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar” brine se o održavanju sjećanja na Domovinski rat, očuvanju memorijalnih lokacija i edukaciji učenika o povijesnoj važnosti ratnih događanja.

Škola mira završna je faza dvodnevnog posjeta učenika osmih razreda Vukovaru. Njezin je cilj da učenici nakon učenja o Domovinskom ratu i događajima na prostoru Vukovara i njegove okolice 1991. godine završe posjet u pozitivnom ozračju, svjesni da je mir ono čemu trebaju težiti, i kao pojedinci i kao narod.
Škola mira želi pomoći učenicima u izgradnji temelja na kojima će se razvijati kao odgovorni građani i građanke svjesni važnosti uvažavanja različitosti i njegovanja trajnog mira. Moć prošlosti od velike je važnosti u izgradnji pravedne i mirne budućnosti.
Mir nema alternativu jer mir nije samo odsustvo oružanih sukoba i ratnih događanja već i trajni proces uspostave uzajamnog povjerenja i međusobnog uvažavanja, a važno je da učenici s tom spoznajom završe svoj posjet. Javna ustanova „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar” uvijek će biti otvorena za izgradnju odnosa s drugim kulturama i radit će na uspostavi povjerenja i suradnje različitih nacionalnih struktura.
Gradski muzej Vukovar je osnovan 1946. godine, a prvi stalni postav otvoren je 1948. godine zahvaljujući prvoj donaciji osnivača Vukovarca dr. Antuna Bauera.
U vremenskom periodu do 1991. godine Muzej je imao četiri zasebna odjela u posebnim zgradama: Gradski muzej sa zavičajnim zbirkama u dvorcu Eltz, Zbirku Bauer i galeriju umjetnina koja sadrži najcjelovitiju zbirku moderne hrvatske umjetnosti u zgradi Diližansne pošte, Memorijalni muzej posvećen nobelovcu Leopoldu (Lavoslavu) Ružički u njegovoj rodnoj kući i Muzej novije povijesti u Radničkom domu.
Muzej vučedolske kulture, specijalizirana muzejska ustanova, osnovana 2013., koja se sustavno bavi prikupljanjem, obradbom, istraživanjem i izlaganjem arheološke građe koja pripada bakrenodobnoj vučedolskoj kulturi (3000. do 2500. pr. Kr). Nalazi se na Vučedolu kraj Vukovara, eponimnom nalazištu te kulture. Zgrada u kojoj je muzej smješten, izgrađena prema projektu Gorana Rake i Radionice arhitekture, konstruirana je u obliku serpentina, a većim je dijelom ukopana u zemlju. U stalnome postavu, za javnost otvorenome 2015., u 19 tema donosi se prikaz i rekonstrukcija života vučedolske kulture koja se iz matičnog prostora nastanka (u međurječju Dunava, Save i Drave) proširila na područje današnjih 13 europskih zemalja. Muzej je dio arheološko-turističkoga parka, a muzeološkim sadržajima obuhvaćen je i vučedolski Gradac s rekonstrukcijom megarona ljevača bakra, radionice starih zanata i istraživački centar u vili Streim.

Vučedolska jarebica
Crkva svetih Filipa i Jakova župna je crkva u sklopu franjevačkog samostana u Vukovaru. S duljinom od 58 metara, treća je najdulja crkva u Hrvatskoj, nakon zagrebačke i đakovačke katedrale. Nakon teškog stradanja u srpskoj agresiji i okupaciji temeljito je obnovljena, iako su neke rane ostavljene kao podsjetnik na ratno stradanje.

Oltar s relikvijom svetog Bone Vukovarskog, vukovarskog sveca i mučenika
Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru je najveća masovna grobnica u Hrvatskoj, a i u Europi nakon Drugog svjetskog rata koja se nalazi se na istočnom prilazu Vukovara.
Na groblju je ekshumirano 938 tijela i na tomu je mjestu postavljeno 938 bijelih križeva. U središnjem dijelu groblja 5. kolovoza 2000. godine postavljen je spomenik koji je izrađen od patinirane bronce, visok je četiri metra, a u sredini je “zračni” križ i vječni plamen. Na groblju su također izdvojena dva križa, jedan za najmlađu žrtvu Domovinskog rata, Ivana Kljajića koji je imao svega šest mjeseci, i za najstariju žrtvu Domovinskog rata, ženu koja je imala 104 godine.

Središnji dio groblja, Vječna vatra
Ovčara je bila farma u sklopu vukovarskog poljoprivrednog kombinata VUPIK-a. U dijelu gdje su bili hangari za skladištenje, napravljen je koncentracijski logor; hangari su bili ograđeni sa svih strana i lako ih je bilo čuvati. Logor Ovčara otvoren je početkom listopada 1991. godine i kroz logor je prošlo 3000 – 4000 zatočenika. Hangari su zidani, a s prednje strane su visoka klizna vrata na kojima su i mala vrata za ulaz osoba, dok velika služe za ulaz vozila. Tu su počinjeni razni ratni zločini…

Spomen ploča na Ovčari na mjestu gdje su 20. studenoga 1991. godine ubijeni vukovarski zatočenici

Slike žrtava u Spomen domu Ovčara
Mjesto sjećanja – Vukovarska bolnica 1991.
Tijekom opsade Vukovara vukovarska je bolnica bila pod stalnom neprijateljskom vatrom, unatoč velikom crvenom križu koji je, postavljen na krov bolnice, signalizirao neprijateljskom zrakoplovstvu da je riječ o mjestu zaštićenom Ženevskim konvencijama.
Unatoč tomu, tijekom tromjesečne opsade grada na krug bolnice svakodnevno su padali projektili. Medicinsko osoblje i pacijenti premješteni su u podrum bolnice gdje su liječnici radili u neadekvatnim uvjetima i bez potrebne medicinske opreme.
Dana 20. studenoga 1991. godine pripadnici JNA zaustavili su međunarodne promatrače u središtu grada te su za to vrijeme iz bolnice izveli više od 260 ljudi koji su ubijeni na Ovčari ili nekoj drugoj lokaciji, a za mnogima se još i danas traga.
Danas u podrumu bolnice posjetitelji mogu vidjeti multimedijsku prezentaciju o bolnici tijekom opsade Vukovara i vjernu rekonstrukciju podruma tijekom opsade grada.

Trpinjska cesta ulica je u Vukovaru između Borovog Naselja i Trpinje.
Predstavlja jedan od najznačajnijih simbola hrvatskog otpora tijekom Domovinskog rata. Tijekom Bitke za Vukovar 1991. godine, ova lokacija postala je poznata pod nazivom „groblje tenkova” zbog uspješnog otpora hrvatskih branitelja protiv nadmoćnije Jugoslavenske narodne armije (JNA). Trpinjska cesta također je i jedan od mjesnih odbora Vukovara.
Danas na Trpinjskoj cesti stoji Spomen dom hrvatskih branitelja, jedinstveno arhitektonsko zdanje u obliku čvrsto stisnute šake.
Vukovarski vodotoranj – simbol hrvatskog zajedništva
Vukovarski vodotoranj je građevina u Vukovaru, simbol stradanja grada i otpora kojeg je pružao tijekom Domovinskog rata.

Kukuruzni put je naziv za zemljani put koji se nalazi zapadno od grada Vukovara u istočnoj Slavoniji. Tijekom bitke za Vukovar u kasno ljeto i jesen 1991., bio je jedini put koji je spajao grad s teritorijom pod kontrolom hrvatske vojske. Jedino tim putem je do opkoljenog Vukovara stizala humanitarna i medicinska pomoć, ali i oružje i vojnici. Važan strateški značaj je imao tri mjeseca; od rujna do studenoga 1991.
Sjetili su se pojedinih heroja Domovinskoga rata:
Siniša Glavašević (Vukovar, 4. studenoga 1960. – Ovčara, 20. studenoga 1991.), bio je hrvatski novinar, publicist i prozaik kojega su ubile srpske paravojne postrojbe tijekom bitke za Vukovar. Smatra se simbolom hrvatskog ratnog novinarstva te jednim od heroja Domovinskog rata za što je posmrtno odlikovan 2011. godine.
Blago Zadro (Donji Mamići, Ledinac kraj Gruda, 31. ožujka 1944. – Vukovar, 16. listopada 1991.), jedan je od najvećih heroja Domovinskoga rata. Posmrtno je promaknut u čin general bojnika.
Jean Michel Nicolier, junak Domovinskog rata rođen je 1.7.1966.
Mladi Francuz je svoj život zamišljao kao odgojitelj. No vidjevši na televiziji što se događa, odlučio je doći u Hrvatsku i pomoći te se u kolovozu 1991. pridružio Hrvatskim obrambenim snagama i zatim potkraj rujna uspio ući u opkoljeni Vukovar. Iako su mu suborci potkraj listopada savjetovali da se kao fotoreporter izvuče prije pada Vukovara, on je to odbio. Nakon njegovog ranjavanja u završnim borbama na Sajmištu otpremljen je u bolnicu gdje ga je intervjuirala jedna francuska novinarka. Nakon pada Vukovara, zajedno sa ostalim ranjenicima i zarobljenicima, odveden je na zloglasnu Ovčaru.
Svakodnevno je vodio ratni dnevnik koji je nestao iz bolnice kao i veliki broj negativa.
Posmrtno je odlikovan redom Nikole Šubića Zrinjskog, a njegova majka je isticala kako je Hrvatsku osjećao drugom domovinom.
Naučili su mnogo o Domovinskom ratu i stradanju grada Vukovara, ali su, isto tako, sa sobom ponijeli ponos i ljubav prema domovini te slobodi u kojoj danas živimo!




Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.