Događanja

Jednodnevni izlet naših osmaša

Republika Slovenija

Ljubljana – Postojnska jama

Ove godine učenici osmog razreda, u pratnji svojih razrednica Koraljke Parlaj, Lidije Muić i Anite Pavetić, za svoj posljednji zajednički  jednodnevni izlet odabrali su odlazak u grad Ljubljanu i razgledavanje Postojnske jame. Brzo je stigao taj kišni petak 23. svibnja i avantura je mogla početi…

Postojnska jama najatraktivnija je špilja na svijetu s veličanstvenim stalagmitskim i stalaktitskim skulpturama te bogatim životinjskim svijetom. Vožnja podzemnim vlakićem učenike je posebno razveselila. Čovječje ribice još od davnina golicaju maštu jer legenda kaže da su to zmajevi mladunci pa su se nadali susretu s njima.

Predjamski dvorac, svega nekoliko kilometara od Postojnske jame, krški je svijet koji nudi nezaboravan doživljaj u bajkovitom svijetu vitezova. U 123 m visokoj litici uklesano je više od 800 godina staro, neosvojivo srednjovjekovno čudo, a iza najvećeg špiljskog dvorca na svijetu nalazi se labirint skrivenih hodnika odakle je na pljačkaške pohode odlazio vitez Erazmo Predjamski.

Ljubljana je najveći grad Republike Slovenije. Po mišljenju nekih jezičara izvor naziva treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus ili da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Možda je naziv svoje korijene sakrio u njemačkom jeziku i u izrazu Laubach – mlačni potok.

Učenici su i ovo putovanje povezali s projektom, koji su tijekom školske godine provodili u sklopu nastave Hrvatskoga jezika, istražujući te pišući vlastite priče i legende o imenima gradova. Naziv je projekta Povežimo Zagreb, Ljubljanu i Beč.

U Ljubljani su posjetili Prešernov trg, Zmajski most, Kongresni trg, katedralu svetog Nikole i Stari grad do kojega su stigli uspinjačom.

Ljubljanski stari grad je bivša tvrđava smještena na brijegu usred Ljubljane.

U srednjem vijeku bio je sjedište obitelji Spanheim. Vojvoda je između 1220. i 1243. povezao tvrđavu s naseljenim mjestom Ljubljana.

U 14. stoljeću, kada je Ljubljana postala sjedište države Kranjske, u tvrđavi su se nalazili stanovi državnih dostojanstvenika te rezidencija cara u slučaju njegova dolaska. Tvrđava je oštećena u turskim ratovima u 15. stoljeću, nakon čega je obnovljena. Nadograđen je rezidencijalni dio i kapela sv. Jurja. Od 17. stoljeća poglavar seli u grad te tvrđava pomalo propada pa je u 19. stoljeću ondje smješteni državni zatvor za Kranjsku i Korušku.

Godine 1845.-1848. sagrađen je toranj sa satom. Tijekom 20. stoljeća tvrđava doživljava brojne nove promjene. Posljednja velika obnova rađena je sedamdesetih godina 20. stoljeća kada je tvrđava prenamijenjena za kulturne namjene.

Na brdu, na kojem se nalazi i dvorac, stoji još nešto zanimljivo – spomenik Seljačkoj buni čiji motiv odražava i našu povijest. Naime, posvećen je seljačkim bunama koje su izbijale tijekom 15. i 16. stoljeća, a od godina je istaknuta i slavna 1573., u kojoj se kao vođa pojavljuje naš Matija Gubec.

Iako prohladna, Ljubljana će svim osmašima ostati u toplom sjećanju kao posljednje zajedničko putovanje i uspomena na početak jednoga novog razdoblja u životu!